Posljednjih godina u Europi raste broj interdisciplinarnih studija o kolektivnom pamćenju, posebno u vezi s holokaustom. Ovaj članak se bavi novijim trendovima univerzalizacije i europeizacije holokausta kao negativnog mita o novoosnovanoj Europi nakon 1945. godine. Druga strana tog razvoja je njihov napet odnos prema novim postsocijalističkim naracijama u istočnoj i jugoistočnoj Europi. Te fenomene analizirati ću na hrvatskom primjeru. Nakon kratkog pregleda politike prošlosti u Hrvatskoj nakon 1990. godine članak se u drugom dijelu posvećuje ultramodernom postavu u spomen-području Jasenovac, otvorenom 2006. godine. U središtu analize stoji pitanje postoje li „europski standardi sjećanja“ te koje rezultate donosi novi fokus na individualne žrtve u memorijalnim muzejima.
keywords:
politike prošlosti univerzalizacija i europeizacija holokausta novi
postav u Jasenovcu; izjednačavanje crnog i crvenog totalitarizma Recent years have witnessed a growth in the interdisciplinary study of collective memory, especially in relation to the Shoa. In this article, recent trends in the universalization and Europeanization of the Holocaust as a negative founding myth of post-1945 Europe will be discussed – as well as its tense relation to the new post-socialist national narratives in Eastern and Southeastern Europe. This will be accomplished through the case study of Croatia: After a short overview of the politics of the past in Croatia after 1990, the second part of this article reviews the ultra-modern exhibition at the Jasenovac Memorial Museum opened in 2006. Thus, the question and set of problems concerning European memory standards and their focus on the individual victim in memorial museums will be addressed.
keywords:
politics of the past; universalization and Europeanization of the Holocaust;
new exhibition in Jasenovac equation of black and red totalitarianism